Pročišćavanje otpadnih voda
Povijest izgradnje projekta Centralni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda - CUPOVZ
Projekt CUPOVZ bila je prva koncesija za pročišćavanje otpadnih voda u Hrvatskoj koja više od dva desetljeća Gradu Zagrebu omogućuje prilagođavanje i poštivanje ekoloških standarda Europske unije u području zaštite okoliša i voda. Temeljem Ugovora o koncesiji između Grada Zagreba i ZOV-a, ZOV je projektirao i 2007. završio gradnju CUPOVZ-a te je preko sestrinskog društva ZOVuip d.o.o. bio zadužen za upravljanje i rad uređaja te njegovo redovito održavanje sve do prelaska uređaja u ViO d.o.o.
Zagrebački pročistač u funkcionalnom je stanju, s visokokvalitetnom infrastrukturom i timom obrazovanih zaposlenika. Ovo suvremeno postrojenje utjelovljuje najbolje od moderne tehnologije i principa zaštite okoliša s naprednim procesima koji osiguravaju učinkovito i ekološki prihvatljivo upravljanje otpadnim vodama, značajno poboljšavajući kvalitetu života građana Zagreba te eko sustav naše metropole.
Tehničke karakteristike
Mehaničko pročišćavanje otpadnih voda
Uređaj za mehaničko pročišćavanje otpadnih voda pušten je u pogon u travnju 2004., a radovi na izgradnji objekata za biološko pročišćavanje otpadnih voda započeli su 1. prosinca 2004. godine. Trideset i tri mjeseca kasnije završeni su sukladno dinamičkom planu ugovorenom s Gradom Zagrebom. Kapacitet uređaja može se prema potrebi proširiti na 1,5 milijuna ES.
Koncept uređaja, uključujući arhitektonsko rješenje zgrada i objekata uređaja, izradile su Zagrebačke otpadne vode d.o.o.
Biološko pročišćavanje otpadnih voda i obrada mulja
Projektiranje, gradnja i puštanje u pogon uređaja za biološko pročišćavanje otpadnih voda odvijalo se u četiri jednake etape. Radovi na izgradnji objekata za biološko pročišćavanje otpadnih voda započeli su 1. prosinca 2004. godine, a završeni su trideset i tri mjeseca kasnije. Kapacitet izgrađenog uređaja iznosi 1,2 milijuna ES. U tehničko-tehnološkom smislu, postupak biološkog pročišćavanja otpadnih voda s pripadajućom obradom mulja predstavlja drugi stupanj obrade otpadnih voda, jer se nadovezuje na prvi stupanj obrade tj. mehaničko pročišćavanje.
Rekonstrukcija i zatvaranje Glavnog odvodnog kanala (GOK)
U okviru infrastrukturnog projekta izgradnje CUPOVZ-a predviđeno je rješavanje problematike dovoda otpadnih voda Zagreba do CUPOVZ-a, od čega je najkompleksniji bio Glavni odvodni kanal (GOK) od Slavonske avenije do CUPOVZ-a, odnosno dovod otpadnih voda kanalizacijskog sustava grada Zagreba formiranog na lijevoj obali rijeke Save.
Glavni dovodni cjevovod za dovod otpadnih voda iz Novog Zagreba na CUPOVZ (GDC)
Novi glavni dovodni cjevovod za odvodnju otpadnih voda iz Novog Zagreba dio je cjelokupnog projekta infrastrukturnih objekata za izgradnju Centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Zagreba (CUPOVZ). Iz Novog Zagreba, dijela grada južno od Save s više od 100.000 stanovnika, otpadne vode odvode se pomoću cca. 4 km dugog retencijskog kanala do crpne stanice Mičevec. U crpnoj stanici Mičevec crpke podižu otpadnu vodu u tlačni cjevovod kojim se otpadne vode iz Novog Zagreba u dužini od cca. 6,4 km prebacuju preko Save i dovode na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda.
Domovinski most
Domovinski most u Zagrebu jedan je od dijelova infrastrukturnog projekta izgradnje CUPOVZ-a, jer se preko njega prevode otpadne vode iz Novog Zagreba i dovode na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda. Realizacijom projekta rekonstrukcije Radničke ulice Domovinski most postaje važnom prometnom sponom unutrašnjosti grada i zračne luke te omogućuje razvoj istočnog dijela Zagreba.
Projekt CUPOVZ bila je prva koncesija za pročišćavanje otpadnih voda u Hrvatskoj koja više od dva desetljeća Gradu Zagrebu omogućuje prilagođavanje i poštivanje ekoloških standarda Europske unije u području zaštite okoliša i voda. Temeljem Ugovora o koncesiji između Grada Zagreba i ZOV-a, ZOV je projektirao i 2007. završio gradnju CUPOVZ-a te je preko sestrinskog društva ZOVuip d.o.o. bio zadužen za upravljanje i rad uređaja te njegovo redovito održavanje sve do prelaska uređaja u ViO d.o.o.
Zagrebački pročistač u funkcionalnom je stanju, s visokokvalitetnom infrastrukturom i timom obrazovanih zaposlenika. Ovo suvremeno postrojenje utjelovljuje najbolje od moderne tehnologije i principa zaštite okoliša s naprednim procesima koji osiguravaju učinkovito i ekološki prihvatljivo upravljanje otpadnim vodama, značajno poboljšavajući kvalitetu života građana Zagreba te eko sustav naše metropole.
Tehničke karakteristike
Kapacitet: | 1.2 mil. ES (1.5 mil. ES) i količinu otpadnih voda od 330.080 m3/d (442.370 m3/d) | |
Postupak: | Biološko pročišćavanje otpadnih voda grada Zagreba. Uređaj je dimenzioniran na vršno satno opterećenje u kišnom razdoblju od 30.510 m3/h i na biološko opterećenje BPK5 od 72.000 kg/dan | |
Početak gradnje: | srpanj 2002. godine | |
Početak rada uređaja: | travanj 2004. godine | mehaničko pročišćavanje |
listopad 2006. godine | 1. stupanj biološkog pročišćavanja (25 %) | |
prosinac 2006. godine | 2. stupanj biološkog pročišćavanja (50 %) | |
travanj 2007. godine | 3. stupanj biološkog pročišćavanja (75 %) | |
kolovoz 2007. godine | 4. stupanj biološkog pročišćavanja (100 %) |
Mehaničko pročišćavanje otpadnih voda
Uređaj za mehaničko pročišćavanje otpadnih voda pušten je u pogon u travnju 2004., a radovi na izgradnji objekata za biološko pročišćavanje otpadnih voda započeli su 1. prosinca 2004. godine. Trideset i tri mjeseca kasnije završeni su sukladno dinamičkom planu ugovorenom s Gradom Zagrebom. Kapacitet uređaja može se prema potrebi proširiti na 1,5 milijuna ES.
Koncept uređaja, uključujući arhitektonsko rješenje zgrada i objekata uređaja, izradile su Zagrebačke otpadne vode d.o.o.
Biološko pročišćavanje otpadnih voda i obrada mulja
Projektiranje, gradnja i puštanje u pogon uređaja za biološko pročišćavanje otpadnih voda odvijalo se u četiri jednake etape. Radovi na izgradnji objekata za biološko pročišćavanje otpadnih voda započeli su 1. prosinca 2004. godine, a završeni su trideset i tri mjeseca kasnije. Kapacitet izgrađenog uređaja iznosi 1,2 milijuna ES. U tehničko-tehnološkom smislu, postupak biološkog pročišćavanja otpadnih voda s pripadajućom obradom mulja predstavlja drugi stupanj obrade otpadnih voda, jer se nadovezuje na prvi stupanj obrade tj. mehaničko pročišćavanje.
Rekonstrukcija i zatvaranje Glavnog odvodnog kanala (GOK)
U okviru infrastrukturnog projekta izgradnje CUPOVZ-a predviđeno je rješavanje problematike dovoda otpadnih voda Zagreba do CUPOVZ-a, od čega je najkompleksniji bio Glavni odvodni kanal (GOK) od Slavonske avenije do CUPOVZ-a, odnosno dovod otpadnih voda kanalizacijskog sustava grada Zagreba formiranog na lijevoj obali rijeke Save.
Glavni dovodni cjevovod za dovod otpadnih voda iz Novog Zagreba na CUPOVZ (GDC)
Novi glavni dovodni cjevovod za odvodnju otpadnih voda iz Novog Zagreba dio je cjelokupnog projekta infrastrukturnih objekata za izgradnju Centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Zagreba (CUPOVZ). Iz Novog Zagreba, dijela grada južno od Save s više od 100.000 stanovnika, otpadne vode odvode se pomoću cca. 4 km dugog retencijskog kanala do crpne stanice Mičevec. U crpnoj stanici Mičevec crpke podižu otpadnu vodu u tlačni cjevovod kojim se otpadne vode iz Novog Zagreba u dužini od cca. 6,4 km prebacuju preko Save i dovode na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda.
Domovinski most
Domovinski most u Zagrebu jedan je od dijelova infrastrukturnog projekta izgradnje CUPOVZ-a, jer se preko njega prevode otpadne vode iz Novog Zagreba i dovode na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda. Realizacijom projekta rekonstrukcije Radničke ulice Domovinski most postaje važnom prometnom sponom unutrašnjosti grada i zračne luke te omogućuje razvoj istočnog dijela Zagreba.